Korak bliže usvajanju direktive o pravu radnika na daljinu na isključenje izvan radnog vremena

Radnici na daljinu u Evropi su korak bliže ostvarivanju svog prava na isključenje izvan radnog vremena nakon što je Evropska komisija prošle nedelje načinila novi korak ka donošenju zakona o ovom pitanju.
Komisija je objavila da započinje drugu fazu pregovora sa sindikatima i poslodavcima o „mogućoj inicijativi na nivou EU radi smanjenja rizika kulture konstantne dostupnosti i obezbeđenja fer i kvalitetnog rada na daljinu (telework).”
Evropska konfederacija sindikata (EKS) u startu je izrazila neslaganje sa stavom Evropske komisije da je potrebno uspostaviti pravo na isključenje van radnog vremena. Umesto toga, radi se o sprovođenju tog prava – što znači pravo da zaposleni koji rade na daljinu ne budu kontaktirani niti obavezni da rade van radnog vremena – kako je utvrđeno kolektivnim ugovorima i individualnim ugovorom o radu.
Nakon ispunjenog radnog vremena, radnici imaju pravo da ne rade i da ne budu kontaktirani od poslodavca ili kolega. Ako poslodavac želi da radnik bude dostupan, mora se zaključiti kolektivni ugovor o pripravnosti i obezbediti odgovarajuća nadoknada. EKS stoga poziva Komisiju da izmeni svoj rečnik u ovom pogledu i da se potencijalna akcija EU odnosi na sprovođenje prava na isključenje.
EKS smatra da pravo radnika na isključenje van radnog vremena treba biti definisano na način koji osigurava da radnici imaju pravo da isključe svoje digitalne uređaje i da nisu obavezni da učestvuju u poslovnim aktivnostima ili komunikacijama putem digitalnih sredstava, bilo direktno ili indirektno, van radnog vremena. Ukoliko dobiju komunikaciju, nisu dužni da je prihvate pre nego što radno vreme ponovo počne.
EKS ističe svoj stav da ovo podrazumeva da nema mesta za izuzetke, čak ni u izuzetnim i nepredviđenim okolnostima, osim ako to nije predviđeno kolektivnim ugovorom ili drugim nacionalnim praksama. Radnici ne smeju trpeti nikakve negativne posledice od poslodavca zbog toga što su bili „offline“.
Mere za primenu i sprovođenje prava na isključenje van radnog vremena treba da se primenjuju na sve radnike i sve oblike rada na daljinu, u skladu sa nacionalnim propisima i/ili praksama, bez obzira na njihov radni status, aktivnosti, da li rade na daljinu ili ne, i sektor (javni ili privatni) u kojem su zaposleni.
EKS ističe da ovaj proces mora brzo dovesti do direktive koja će osigurati da nove prakse rada ne štete radnicima. Ljudi koji redovno rade od kuće šest puta češće rade u svoje slobodno vreme, a poslodavci sve više koriste nadzorne AI alate koji zadiru u privatnost radnika i koji su verovatno nezakoniti.
„Nove radne prakse trebalo bi da ljudima pruže više fleksibilnosti i autonomije, kao i da otvore radne mogućnosti osobama sa invaliditetom, onima koji imaju obaveze brige o drugima ili koji žive u ruralnim područjima.
Međutim, mnogi radnici uviđaju da je rad na daljinu stvorio i kulturu konstantne dostupnosti, koja gazi postojeća prava radnika, dok sve veći broj njih ima svaki klik pod nadzorom nadređenih putem orvelovskog nadzornog softvera. Ovo potvrđuju i istraživanja i analize EU.
Potpuno je opravdano da Komisija osigura da zaštita radnika ide u korak sa promenama koje se dešavaju u svetu rada. To uključuje i zaštitu onih koji su možda prisiljeni da rade na daljinu protiv svoje volje.
Radnici već imaju pravo na isključenje van radnog vremena i hitno nam je potrebna direktiva koja će obezbediti da se to pravo sprovodi u praksi, zajedno sa zdravim i razumnim pravilima kojima se maksimizuju koristi rada na daljinu za sve,“ naglasio je Klaes Mikael Stal, zamenik Generalnog sektretara EKS.