↓
 

sssstarapazova.org

Savez samostalnih sindikata Stara Pazova

sssstarapazova.org
  • Home
  • Novosti
  • Pravo
    • Opšti Zakoni Uredbe i pravilnici
    • Medjunarodno pravo
    • Opšti propisi vezani za sindikat
    • Obrazovanje
      • Radno pravna problematika
      • Predškolsko obrazovanje i vaspitanje
      • Osnovne i srednje škole
      • Učenički i studentski standard
      • Visoko obrazovanje
      • Obrazovanje odraslih
  • SOS igre 2021
  • Kolektivni ugovori
  • O nama
    • Struktura
      • Predsedništvo veća
      • Nadzorni odbor
      • Opštinski odbor sindikata obrazovanja i kulture
      • Opštinski odbor sindikata zanatstva, usluga i preduzetništva
      • Sekcija žena
    • Istorijat
  • Kontakt
  • Sindikalni kotlić
    • Kotlić 2015
    • Kotlić 2016
    • Kotlić 2017
    • Kotlić 2021
Home→Categories Uncategorized - Page 36 << 1 2 … 34 35 36 37 38 … 83 84 >>

Category Archives: Uncategorized

Post navigation

← Older posts
Newer posts →

Evropski parlament izglasao Direktivu o adekvatnim minimalnim platama

sssstarapazova.org

16 Septembra, 2022

Velika većina evropskih parlamentaraca izglasala je 14. septembra novu Direktivu EU o minimalnim platama, što predstavlja ključnu odluku u borbi protiv krize troškova života.

istraživanje EКS-a pokazalo je da najslabije plaćeni radnici u Evropi trpe najveći pad kupovne moći u ovom veku. Direktiva ima za cilj podizanje minimalnih plata u državama članicama i jačanje kolektivnog pregovaranja. Evropski savet bi krajem ovog meseca trebao da odobri Direktivu, nakon čega će države članice imati dve godine da je implementiraju.

To konkretno znači da će države članice, uzimajući u obzir kupovnu moć i troškove života, morati da provere adekvatnost zakonskih minimalnih plata, da će morati da promovišu kolektivno pregovaranje i bore se protiv sindikalnog razbijanja, a da će one zemalje čija je pokrivenost kolektivnim pregovaranjem ispod 80%, morati da sačine akcioni plan za podršku kolektivnom pregovaranju.

Takođe će morati da više uključuju sindikate prilikom utvrđivanja i ažuriranja zakonskih minimalnih zarada, dok će kompanije koje dobijaju poslove po osnovu javnih nabavki morati da, u skladu sa konvencijama MOR 87 i 98, poštuju pravo na organizovanje i kolektivno pregovaranje.

Reagujući na rezultate glasanja, zamenica generalnog sekretara EKS-a Ester Linč izjavila je da države članice ozbiljno treba da se pozabave povećanjem plata, a ne da čekaju dve godine pre nego što primene Direktivu.

“Trebalo bi sada da preduzmu mere za povećanje zakonskih minimalnih plata i promovisanje kolektivnog pregovaranja. Plate nikada ne bi trebalo da vode radnike i njihove porodice u siromaštvo, što je predugo stvarnost širom Evrope. Ova direktiva je pravovremeni podsticaj milionima ljudi koji se bore da zagreju svoje domove i prehrane svoje porodice. I ne samo osiguravanjem adekvatnih minimalnih plata, već i jačanjem kolektivnog pregovaranja kao najboljeg rešenja za postizanje istinski pravednih plata za sve”.

“Obim i hitnost krize troškova života do sada nisu bili usklađeni sa akcijama koje su preduzele evropske institucije, što je potvrđeno odsustvom bilo kakvog pozivanja na plate u govoru o stanju Unije. Ovo je pravi trenutak da se Direktiva usvoji. Nadam se da je ova direktiva korak od velike važnosti i mora biti samo početak akcije EU koja nam je potrebna da na osnovu akcionog plana EKS-a u šest tačaka okončamo krizu. Sada apelujemo na ministre da potpišu direktivu kako bi radnici što pre počeli da osećaju dobrobit. Direktiva ispunjava Evropski stub socijalnih prava i pokazuje da je Stub više od političkog slogana”, naglasila je Linč.

Mali: Minimalna cena rada od 1. januara biće 40.020 dinara

sssstarapazova.org

13 Septembra, 2022

Od 1. januara iduće godine minimalna cena rada biće 230 dinara po satu ili 40.020 dinara mesečno, što je rast od 14,3 odsto, rekao je danas ministar finansija Siniša Mali, posle sednice Socijalno-ekonomskog saveta.

Osim toga, neoporezivi deo će biti povećan na 20.712 dinara, dok će i doprinosi za penziono osiguranje biti veći za jedan odsto.

„Na taj način anuliraćemo trošak koji donosi minimalna zarada, kako bismo smanjili mogućnost otpuštanja zbog rasta minimalnih zarada“, kazao je Mali.

Dostignuto je, kako je rekao, više od 81 odsto minimalne potrošačke korpe i da je to ono što je u ovom trenutku moguće.

Mali je rekao da je Vlada usvojila niz mera i najavio da će dalje rasti i penzije, ali i plate dok do kraja 2025. ne dostignu prosek od 1.000 evra.

“Svaki put su slične priče, nismo se dogovorili, 14,3 odsto jeste najveće povećanje do sada, ali razlika sa minimalnom potrošačkom korpom je sve veća i veća. Ona koju smo mi juče kupili I predstavili je danas javnosti je koštala više od 50.000 dinara”, rekao je Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Za 128 dinara, koliko se izdavaja u korpi za obrazovanje, naglasio je, može da se kupi jedna i po sveska.

“Dogovor je da u istoj ravni budu minimalna zarada i korpa, ali taj minimum nije ispoštovan”, ukazao je Orbović.

Čedanka Andrić, predsednica UGS Nezavisnost rekla je da ponuda Vlade nije beznačajna, ali nije dovoljna.

“Moraćemo da o ovome pričamo redovno, a ovo povećanje sada će biti anulirano već početkom godine”, rekla je Andrić.

Predsednik Unije poslodavaca Miloš Nenezić čestitao je Vladi i predsedniku Srbije na podršci i razumevanju koje ima za poslodavce i privredu.

Ministarka rada i predsedavajuća SES-a Darija Kisić rekla je da ovakvi razgovori “nikad nisu laki” i da je svima zajedničko to da se radi na nalaženju “najboljeg mogućeg rešenja”.

“ Od momenta kada je minimalna cena rada stupila na snagu početkom godine usvojen je i set drugih mera za poboljšanja uslova života, a cena rada je jedna od mera”, istakla je Kisić.

Savez i UGS predstavili potrošačku korpu u kojoj dominiraju hleb, mast i aleva paprika

sssstarapazova.org

13 Septembra, 2022

Javnosti u Srbiji je, prvi put, prezentovan sadržaj minimalne potrošačke korpe i tačna količina namirnica koja se može kupiti od minimalne zarade.

Savez samostalnih sindikata Srbije i Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost su kupili i na jednom mestu postavili sve ono što je, prema sadržaju i količini koji je propisala država, navodno dovoljno za mesečni život i egzistenciju tročlane srpske porodice.

Činjenica da je sve stalo na dva manja stola, a da je jedan bio ispunjen samo hlebom, svedoči o apsurdnosti i besmislu sadržaja i količine potrošačke korpe, od koje ne samo da ne može da se preživi, već je i nedostižna za više od 300.000 ljudi u Srbiji koji žive od “minimalca”.

“U 21. veku se navikavamo da se hranimo najviše hlebom, mašću i alevom paprikom”, rekao je potpredsednik Veća SSSS Duško Vuković, pokazujući na namirnice, među kojima je bila jedna konzerva sardine, kilogram pirinča, po dvesta grama džigerice i limuna, koliko je neko predvideo da je dovoljno da tročlana porodica živi mesec dana.

On je upozorio da ćemo uskoro, ukoliko se ništa ne promeni, svi biti na “minimalcu”, zbog čega je pozvao sve sindikate u javnom sektoru da istraju u pregovarima sa resornim ministarstvima oko povećanja plata.

Otvorivši javnu sednicu najviših organa dve reprezentativne sindikalne centrale, sekretar Veća SSSS Zoran Mihajlović je ukazao na neophodnost povećanja minimalne zarade, od koje će zaista moći da se živi, a ne preživljava, kao i da se o njoj, zbog stalnog rasta cena osnovnih životnih namirnica i energenata i visoke inflacije, pregovara dva puta godišnje.

On je, ispred Palate Srbija, u kojoj članovi Socijalno ekonomskog saveta pokušavaju da postignu konsenzus oko visine nove minimalne cene rada, rekao da se sindikati ne slažu da “minimalac” bude viši za svega 14 odsto, koliko je predložila država, jer to nije dovoljno ni da se pokrije vrednost minimalne potrošačke korpe, pa samim tim ni za pristojan život.

“I prosečne zarade moraju da budu više, jer hoćemo da rad i radnici u Srbiji budu dobro plaćeni, da ne moraju da odlaze iz zemlje I za to ćemo se boriti po svaku cenu, ako treba I štrajkovima I blokadama”, upozorio je Mihajlović.

On je naveo da je minimalna zarada u Crnoj Gori 450 evra, u Hrvatskoj 627 evra, Sloveniji 1.074, Češkoj 639, Francuskoj 1.678, a u Belgiji 1.800 evra.

“Ono što danas čini minimalnu zaradu ne pokriva ni polovinu minimalne potrošačke korpe. Od maja do danas ta korpa je veća za oko pet hiljada dinara i za nju je sada potrebno 51.000 dinara, a mi procenjujemo da će ona biti veća za još pet hiljda dinara do kraja godine”.

Zato minimalna zarada mora da bude mnogo veća nego što je to sada ponudila država i o njenoj visini mora najmanje dva puta godišnje da se pregovara, poručio je Mihajlović.

Sindikati su, nakon skupa, sve kupljene namirnice donirali narodnim kuhinjama.

ПОЗИВ ЗА ЈАВНУ СЕДНИЦУ ВЕЋА СССС

sssstarapazova.org

06/09/2022

ПРЕСЕДНИЦИМА САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ

У складу са усвојеним предпогом на 13. седници Председништва Савеза самосталних синдиката Србије, одржаној 24. августа 2022. године, позивате се да са члановима Републичког одбора присуствујете 6. јавној седници Већа Савеза самосталних синдиката Србије, која ће бити одржана у уторак, 13. септембра 2022. године, на Новом Београду, испред Палате Србија, Булевар Михајла Пупина 2, са почетком у 10 часова.

За седницу је предложен следећи

Дневни ред

ПРИСУСТВО СЕДНИЦИ ЈЕ ОБАВЕЗНО!

ПРЕДСЕДНИК
Љубисав Орбовић

  1. МИНИМАЛНА ЦЕНА РАДА И ЗАРАДЕ У СРБИЈИ ЗА 2023. ГОДИНУ

Кликни на линк:

Преузми позив

Minimalac i borba za njegovo povećanje – zajednički imenitelj sindikata u regionu

sssstarapazova.org

7 Septembra, 2022

Na protestnom skupu, koji organizuje SSSS, javnost u Srbiji će imati priliku da vidi sadržaj minimalne potrošačke korpe i stekne uvid da li tročlana porodica od nje zaista može da preživi, najavio je danas predsednik SSSS Ljubisav Orbović.
Skup će biti održan 13. septembra u Beogradu, ispred Palata Srbije, nakon završetka sednice Socijalno ekonomskog saveta na kojoj bi trebalo da bude doneta odluka o visini minimalne zarade za iduću godinu.
Učestvujući na okruglom stolu, koji je u Budvi organizovao Sindikat zaposlenih u komunalno stambenoj delatnosti Srbije, Orbović je rekao da će se na skupu u Beogradu okupiti samo članovi Veća i predsednici granskih sindikata koji će na javnoj sednici ukazati na neophodnost povećanja minimalca od koga će moći da se živi a ne preživljava i svu apsurdnost sadržaja i količine minimalne potrošačke korpe.
„Skupićemo sve namirnice iz korpe i pokazati šta se sve može kupiti sa minimalnom zaradom od koje živi više od 300 000 ljudi, a šta ne može“, rekao je Orbović navevši kao primer da korpa predviđa i kupovinu jedne i po sveske za potrebe školske dece.
Vlada je prema njegovim rečima na kolegijumu SES-a predložila povećanje minimalne zarade za 14 % što jeste znatno povećanje ali koje nije dovoljno za dostojanstven život.
Minimalac znatno brže raste u odnosu na prosečnu zaradu, što doprinosi kompresiji plata i dovodi do toga da sve više ljudi se približava minimalcu.
Orbović je ukazao i na činjenicu da se sada donosi odluka o visini minimalca za iduću godinu, a da se pri tome ne zna kolika će tada biti inflacija i cene osnovnih namirnica i energenata, koje sada svakodnevno „divljaju“.
Predsednik sindikata Komunalaca Aleksandar Radojević je rekao da velika većina komunalnih preduzeća isplaćuje minimalac što zaposlenima onemogućava pristojan život i dovodi do gubitka kvalifikovanog kadra. On je poručio da komunalci neće dozvoliti da im lokalne samouprave, kada bude doneta nova cena minimalca, smanje koeficijente.
Sva komunalna preduzeća u regionu, prema rečima njihovih sindikalnih predstavnika, imaju indentične probleme i nadaju se međusobnoj saradnji koja će dovesti do zajedničikih inicijativa i akcija u cilju boljeg položaja komunalnog sektora.

U subotu, 03. septembra, će se održati jubilarni 15. SINDIKALNI KOTLIĆ 2022

sssstarapazova.org

Klikni na link

  • Obaveštenje
  • Prijava

Marković: Bez dogovora na radnoj grupi oko minimalca za 2023.

sssstarapazova.org

26 August, 2022

Ni na trećem sastanku pregovaračkog tima za pregovore o minimalnoj ceni rada za 2023. godinu nije postignut dogovor o iznosu “minimalca” za sledeću godinu, izjavio je Tanjugu član pregovaračkog tima Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Marković.

Prema njegovim rečima, stavovi socijalnih partnera se ni posle jučerašnjeg sastanka, poslednjeg u ovom formatu jer se od 1. septembra o “minimalcu” pregovara na nivou Socijalno-ekonomskog saveta, nisu približili i svako je ostao na svom ranijem stanovištu.

“Država i dalje smatra da bi povećanje trebalo da iznosi 14 odsto, što sindikati ne mogu da prihvate. Mi tražimo da povećanje bude u dva koraka, pa bi jedno trebalo da važi od septembra do kraja godine i njime bi se minimalac izjednačio sa minimalnom potrošačkom korpom, a u decembru bismo pregovarali o novoj minimalnoj ceni rada koja bi bila primenjivana u sledećoj godini”, rekao je Marković.

Kada je o poslodavcima reč, oni su, kaže sagovornik Tanjuga, saglasni sa povećanjem koje predlaže država, pod uslovom da oni nemaju trošak od tog povećanja.

Vlada Srbije, prema njegovim rečima, osim povećanja minimalca za 14 odsto, predlaže i povećanje neoporezivog dela zarade na 12 odsto, odnosno sa 19.300 na nešto više od 21.700 dinara.

Socijalni partneri – Vlada Srbije, sindikati i poslodavci, imaju rok do 15. septembra da se dogovore o visini minimalca za 2023, a ako ne postignu dogovor, konačnu odluku doneće Vlada Srbije.

Uoči pregovora o minimalcu – koliko traže sindikati, a šta nude poslodavci

sssstarapazova.org

 14. AVG 2022

Od 15. avgusta do 15. septembra sindikati i poslodavci imaju rok da se dogovore o povećanju minimalne cene rada. U suprotnom, odluku će doneti Vlada. Osim povećanja minimalca, država za jesen najavljuje i dvocifreno povećanje penzija i plata u javnom sektoru. Sve to, kažu, u procentima znatno iznad rasta inflacije.

Sindikati i poslodavci za sada su u jednom saglasni: teško da ćemo se dogovoriti. Što se zahteva jednih i mogućnosti drugih tiče – raskorak nikad veći. Minimalna prosečna zarada sada je 35.000 dinara.

https://www.rts.rs/upload/storyBoxFileData/2022/08/14/20656425/Minimalac-140822.mp4

“Iz juna po stavkama koje čine minimalnu potrošačku korpu to je iznosilo 51.340 dinara. Sve što je blizu te sume, a apsolutno smo sigurni da to neće biti toliko, ali smo isto tako svesni toga da ne može da bude ni 40.000”, kaže Goran Milić iz Saveza samostalnih sindikata Srbije.

“U anketi su poslodavci rekli da su spremni da povećaju minimalnu cenu od 9 do 12 odsto”, kaže Nebojša Atanacković iz Unije poslodavaca Srbije.

Ono što je nama namera je da idemo na dvocifreno povećanje minimalne zarade, dakle pod uslovom da se sindikati i poslodavci ne dogovore, da to bude zarada koja će doseći nivo od 40.000 dinara, kaže ministar finansija Siniša Mali.

Više od 68 odsto anketiranih poslodavaca smatra da je neophodno povećanje minimalne zarade, što je za 5 odsto više nego prethodne godine.

“Povećanje minimalne zarade, vuče i gura sve prosečne plate gore u Srbiji, što je dobro. Takođe otvara veliku rupu kod poslodavaca i mi ćemo izaći sa tim da taj iznos kojim bi poslodavci povećali minimalac pokrije država. Kroz povećanje neoporezivog dela dohotka, kroz smanjenje doprinosa”, kaže Mali.

Sindikati bi radije da se stope doprinosa ne diraju, već da rasterećenje ide nauštrb poreza na zarade. Iako im dogovor ne ide od ruke, sindikati i poslodavci su oko jednog gotovo saglasni.

Sindikati će u svakom slučaju tražiti pod broj jedan da ta cena važi bukvalno od septembra, kaže Milić.

Da se dva puta po manje povećava minimalna zarada, a ne odjednom kako to sindikati traže da bude 30, za trećinu više nego što je sada, rekao je Atanacković.

Minimalna cena rada sada je 201 dinar po satu, prema poslednjim najavama nadležnih prostora ima za rast od 14 odsto, dok bi se penzije povećale za 20,2 odsto, a plate u javnom sektoru od 12 do 25 procenata, koliko bi dobili zaposleni u Vojsci.

MINIMALNA i SINDIKALNA POTROŠAČKA KORPA u RS, Jun 2022.

sssstarapazova.org

Stručna služba Veća SSSV

Klikni na link:

  • Minimalna potrošačka korpa
  • Sindikalna potrošačka korpa

Klimatska kriza zahteva zakon o maksimalnim radnim temperaturama na nivou Evrope

sssstarapazova.org

2 Avgusta, 2022

Dok se Britanija priprema za najtoplije temperature ikada zabeležene, prvobitno oduševljenje neobičnim letnjim vrućinama ustupilo je mesto zabrinutosti oko uticaja koji bi mogao da ima na zemlju koja je skoro potpuno nespremna za tako vruće vreme.
Suočen sa prvim crvenim upozorenjem na ekstremne vrućine u zemlji, britanski sindikat GMB pozvao je na hitno usvajanje zakona kako bi se radnici zaštitili od prisiljavanja da rade po vrućini i opasno nezdravoj temperaturi.
U Velikoj Britaniji ne postoji propis koji definiše kolika mora biti temperatura na radnom mestu pre nego što radnik može opravdano zatražiti da ga pošalju kući.
Smernice za zdravlje i bezbednost zahtevaju da radno mesto bude „udobno”, ali se definiše samo prekomerna hladnoća, navodeći da temperature ne bi trebalo da padnu ispod 16 stepeni Celzijusa u kancelarijskom okruženju ili 13 stepeni ako je posao fizički zahtevan.
Ne pominje se gornja granica, koja se verovatno nije smatrala neophodnom pre nekoliko decenija, ali koja je sada goruće pitanje.
Iznenađuje činjenica da zemlje koje su mnogo više naviknute na visoke temperature nisu mnogo bolje pripremljene.
Na nivou Evropske unije ne postoji zajedničko pravilo koje definiše maksimalnu dozvoljenu temperaturu na radnom mestu. Ali neke zemlje su implementirale svoje.
U Francuskoj, „Code du travail” – koji diktira zakone o radu zemlje – ne određuje maksimalnu temperaturu na radnom mestu, ali zahteva od poslodavaca da se postaraju da njihovi radnici mogu da rade svoj posao u bezbednim uslovima – što bi moglo da uključi njihovu zaštitu od rizika koje predstavlja ekstremna vrućina.
Prema jednoj od odredbi zakona poslodavci u građevinskom sektoru moraju svojim radnicima da obezbede najmanje 3 litra vode dnevno – što bi se moglo smatrati ključnim olakšanjem tokom vrućih dana.
Druga odredba dozvoljava radnicima da prekinu svoje poslove kada se plaše neposredne opasnosti po njihov život – ali da li bi to uključivalo toplotni talas nije eksplicitno definisano zakonom.
Italijanski zakon o radu ne definiše maksimalnu dozvoljenu temperaturu na radnom mestu, ali slično kao u Francuskoj, zahteva od poslodavaca da se postaraju da njihovi radnici mogu bezbedno da obavljaju svoj posao.
Prema odluci Apelacionog suda iz 2015. godine, radnici imaju pravo da prekinu svoju aktivnost – bez gubitka prihoda ili otpuštanja – ako njihov poslodavac ne garantuje bezbedne uslove rada ili ih natera da rade na „previsokim” temperaturama.
U istoj odluci iz 2015. godine, sud je presudio u slučaju koji se odnosio na ekstremno niske temperature – ali nema razloga zašto se ista smernica ne primenjuje na ekstremno visoke temperature.
Kako temperature rastu u Nemačkoj, kao i u većem delu zapadne Evrope, i Nemci su počeli da se pitaju koja su njihova prava kada je reč o tome da budu „oslobođeni od visokih temperatura na radnom mestu – baš kao što je studentima dozvoljeno da ne idu u školu zbog toplog vremena tokom leta.
Nemačka definiše maksimalnu temperaturu koja bi trebalo da se dostigne na radnom mestu kao 26 stepeni Celzijusa u normalnim okolnostima, ali to nije granica propisana zakonom. Ako temperature pređu 26 stepeni Celzijusa, poslodavci moraju osigurati da radnici bezbedno nastave sa svojom aktivnošću, uključujući obezbeđivanje vode za piće kada termometar dostigne 30 stepeni Celzijusa i omogućavanje pauza.
Kada radno mesto dostigne temperaturu preko 35 stepeni Celzijusa, smatra se „nepodobnim” za rad ,osim ako se ne preduzmu dalje mere. To ne znači da je radnicima dozvoljeno da idu kući: umesto toga, poslodavci treba da se postaraju da rashlade prostoriju.
Više od ostalih pomenutih zemalja, Španija prilično jasno reguliše maksimalnu temperaturu na radnom mestu.
Državni institut za higijenu i bezbednost na radu navodi da je za rad u kancelariji potrebna temperatura između 17 i 27 stepeni Celzijusa, dok posao koji zahteva lagani fizički napor treba da se obavlja na temperaturi između 14 i 25 stepeni Celzijusa.
Ako poslodavci ne poštuju ove zahteve, radnici ih mogu prijaviti državnom organu, Inspekciji rada i socijalnog osiguranja ili sindikatu, da bu bili sigurni da su postupili u skladu sa zakonom.
Na nesreću radnika, izgleda da ova vrsta zakonske zaštite od toplote na radnom mestu nije porasla tako brzo kao temperature na ovoj planeti koja se zagreva.
U sve četiri pobrojane zemlje nacionalne smernice zahtevaju od poslodavaca obavezu brige prema svojim radnicima, a neke im čak dozvoljavaju da prekinu svoje aktivnosti u slučaju opasno visokih temperatura. Međutim, nejasno je koliko često radnici mogu da se pobune protiv rada u ekstremno vrućim uslovima.
Sindikati pokušavaju da nateraju vlade da priznaju maksimalnu temperaturu iznad koje rad ne bi trebalo da bude dozvoljen – kao u slučaju Velike Britanije i Italije – i možemo očekivati da će ta tema postati sve spornija kako planeta postaje toplija i toplotni talasi sve češći.
Još jedno leto smrtonosnih toplotnih talasa pokazuje zašto je Evropi preko potreban zakon o maksimalnim radnim temperaturama, kako bi se radnici zaštitili od posledica klimatskih promena.
Nakon što su prošle nedelje dva radnika u Španiji kolabirala i umrla od toplotnog udara sindikati pozivaju Evropsku komisiju da odreaguje. U Francuskoj je 2020.godine 12 ljudi umrlo od nesreća na radu izazvanih toplotom. Slične tragedije postaće sve češće ukoliko se zakonski ne definiše rad na bezbednim radnim temperaturama.
Po mišljenju Svetske zdravstvene organizacije ljudi najbolje rade na temperaturi između 16° i 24°Celzijusa. Kada temperatura poraste iznad 30°, rizik od nesreća na radnom mestu raste za 5-7%, a kada temperatura pređe 38°, verovatnoća nesreće je između 10% i 15%, pokazuju istraživanja.
Vrtoglavica, glavobolja i grčevi u mišićima su rani simptomi toplotnog stresa, koji ukoliko se ne preduzmu adekvatne mere mogu dovesti do povraćanja, gubitka svesti i na kraju smrtnog ishoda.
Prema podacima Eurofaunda širom EU 23% svih radnika izloženo je visokim temperaturama najmanje četvrtinu vremena, što se povećava na 36% u poljoprivredi i industriji i 38% u građevinarstvu.
Evropska konfederacija sindikata poziva Evropsku komisiju da pitanje zaštite radnika izloženih visokim temperaturama na radnim mestima uredi direktivom o maksimalnim radnim temperaturama. „Toplotni talasi mogu biti fatalni za ljude koji rade nezaštićeni od sunca, čemu smo već bili svedoci u Španiji ovog leta. Radnici su svaki dan na prvoj liniji klimatske krize i potrebna im je zaštita koja će odgovarati sve većoj opasnosti od ekstremnih temperatura. Vremenske prilike ne poznaju nacionalne granice, zbog čega nam je potrebno zakonodavstvo širom Evrope o maksimalnim radnim temperaturama. Političari iz svojih udobnih klimatizovanih kancelarija ne bi smeli da nastave da ignorišu opasnost po naše najugroženije radnike” – izjavio je Klaes Mikael Stal, zamenik Generalnog sekretara EKS-a.

Post navigation

← Older posts
Newer posts →
  • Vratite nam šešir profesora Koste Vujića
  • Sindikat obrazovanja Srbije
  • Sindikat obrazovanja nauke i kulture Vojvodine
  • Sindikat zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zastiti Srbije
  • Sindikat zaposlenih u komunalno-stambenoj delatnosti Vojvodine
  • Sindikat kulture Srbije
  • Samostalni sindikat zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije
  • Informacioni biro agencija
  • Zakonski zastupnik
  • Ne panici Organizuj se SSSOSP
  • Socijalno-ekonomski savet
  • Neformalna ekonomija
  • Za dostojansven rad i zasluženu penziju
  • Mirno rešavanje radnih sporova

Arhiva novosti

Linkovi:

  • Android aplikacija radna prava za tebe
  • Zašto volim sindikat 116 godina SSSS
  • FILM SSSS poslednja verzija
  • Vodič za detaširane radnike
  • Opština Stara Pazova
  • Savez samostalnih sindikata Srbije
  • Savez samostalnih sindikata Vojvodine
  • Sindikat zanatstva, usluga i preduzetnistva Srbije
  • Sindikat Uprave Srbije
  • Samostalni sindikat zaposlenih u bankama, osiguravajucim drustvima i drugim finansijskim organizacijama Srbije
  • Sindikat zaposlenih u pravosudnim organima Srbije
Sindikalni kotlić 2022.
  • Sindikalna knjiga
  • Slikoviti prikaz osoba koju poznajem
  • Kolektivni ugovor u fokusu dostojanstvenog rada
  • Procedura povodom povrede na radu
  • Bezbednost na radu
©2025 - sssstarapazova.org - Weaver Xtreme Theme
↑