

25 Aprila, 2023
Savez samostalnih sindikata Vojvodine je, uoči Međunarodnog dana bezbednosti i zdravlja na radu i donošenja novog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu, organizovao okrugli sto “Za bezbedna radna mesta”.
Ekonomske i društvene promene i usklađivanje standarda sa onima u Evropskoj uniji razlozi su koji se navode za donošenje novog zakona, koji bi trebalo značajno da popravi sliku u toj oblasti.
Postojeći zakon nije menjan 18 godina, a novi će inspektorima dati veća ovlašćenja za zabranu rada na gradilištima koja, inače, beleže najveći broj povreda.
Sindikalci traže više inspektora, češće kontrole, kao i da njihov predstavnik može da uđe na gradilište i ukaže na nepravilnosti.
“Pravi razlog nezadovoljstva sindikata je njegovo neprimenjivanje, odnosno, izlazak u susret poslodavcima koji smatraju troškom ulaganje u sredstva zaštite na radu za zaposlene, a ne kao ulaganje u bezbedan rad život i zdravlje svog zaposlenog”, rekao je predsednik SSS Vojvodine Goran Milić.
Predsednik Sindikata zaposlenih u građevinarstvu i IGM Srbije Saša Torlaković napominje da nije prošla ideja da sva preduzeća od 50 i više zaposlenih imaju obaveznost formiranja odbora za bezbednost i zdravlje na radu.
Predlaže se i povećanje kazne za poslodavce sa milion na dva miliona dinara, ali sindikalci tvrde da to ne menja sliku, jer sudovi nesavesnim poslodavcima izriču minimalne kazne. Zabrinuti su i da malobrojni inspektori rada sa dolaskom velikog broja stranih radnika neće moći da kontrolišu primenu bezbednosnih mera.
Kada se govori o bezbednosti na radu u 2022. godini bilo je 56 smrtnih ishoda.
“Utisak je da ovaj novi zakon koji je u pripremi i skupštinskoj proceduri donosi značajna poboljšanja na tom polju, posebno vezano za odgovornost i poslodavaca i zaposlenih, što je novina definitivno odgovornost inspektorata i odgovornost inženjera za zaštitu na radu”, kaže Aleksandar Borković, pomoćnik pokrajinskog sekretara za privredu i turizam.
U inspekciji rada kažu da imaju dovoljno inspektora na terenu i da će imati pomoć u primeni ovog zakona.
“Kada je u pitanju zapošljavanje stranaca, veliku logistiku i pomoć pružaće nam MUP Republike Srbije. Oni imaju jače kapacitete u smislu brojnosti, tako da ćemo se mi vrlo brzo konsolidovati na koji način ćemo biti efikasni u toj kontroli. Pored toga, kada govorimo o zapošljavanju stranaca, Nacionalna služba za zapošljavanje je izuzetan resurs, mi sa njom sarađujemo, imaćemo sve informacije vrlo brzo. Elektronski smo povezani, informacije će teći, ja mislim da ćemo mi apsolutno moći da podržimo i ovaj zakon”, ističe Ljiljana Stojšić, načelnica odeljenja Inspekcije rada, Novi Sad.
“Nama je glavni cilj da zadržimo naše zaposlene, da ulažemo u njih i na kraju da dobijemo profit koji ćemo zajedno s njima podeliti”, istakao je predsednik Unije poslodavaca Vojvodine Vladimir Lalošević.
Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da su poslodavci počeli da brinu o bezbednosti na radu tek sa uvođenjem Fonda za osiguranje od povreda na radu, koji obavezuje poslodavce da plate visoke odštete radnicima i za najmanje povrede na poslu.
Kod nas takvo zakonsko rešenje ne postoji.
25/04/2023
На седници Социјално-економског савета расправљало се о утврђивању минималне цене рада, а једна од главних тема била је материјални положај просветних радника. Одлучено је да председавајући Савета наредних годину дана буде Љубисав Орбовић, председник Савета самосталних синдиката Србије.
Министар за рад, запошљавање, борачка и социјална питања Никола Селаковић изјавио је да је први закључак да је неопходно изградити дугорочну стратегију побољшања материјалног положаја запослених у просвети.
Указао је на то да већ озбиљно раде две групе, и то за предшколско и високо образовање.
„Осим редовних састанака, који се одржавају између представника репрезентативних синдиката просвете са министром просвете, биће одржавани и редовни састанци са председницом Владе Србије која посебно истиче значај образовања, његовог реформисања и побољшања материјалног статуса запослених у образовању“, додао је Селаковић.
Када је реч о минималној цени рада, навео је да се о овој теми на седници СЕС-а, којој је присуствовала и премијерка Ана Брнабић, разговарало на иницијативу два репрезентативна синдиката.
„Закључили смо неопходност покретања разговора радне групе за утврђивање минималне цене рада и да је потребно урадити све неопходне анализе када је реч о досадашњем кретању БДП-а и буџетских прихода и расхода у овој години“, рекао је Селаковић.
Додао је да је премијерка Брнабић изнела да је неопходно сагледати утицај драматичне промене минималца на запосленост и на повећавање сиве економије.
Према његовим речима од 2012. до 2023. године минималац је озбиљно повећан јер је 2012. износио 17.748 динара, а сада је 40.020 динара, што је за 125 одсто више, те да је поред тога повећана и покривеност минималне потрошачке корпе минимално зарадом.
„Минималац је 2012. године покривао само 59 одсто минималне потрошачке корпе, а сада покрива 87 одсто“, навео је Селаковић.
Додао је да минималац свакако није довољан, што, како је рекао, најбоље знају они који примају минималац али да јесте значајно побољшање у односу на пре 10 година.
Председник Уније послодаваца Србије Милош Ненезић је истакао да је из угла послодаваца веома важна реформа образовања и да се сада „кадрови образују у складу са наставничким и професорским кадром, а не потребама привреде“.
Према његовој оцени, важно је да се поправи материјални положај запослених у просвети, али да су послодавци незадовољни „какав кадар излази из школа“.
Председница Уједињеног гранског синдиката (УГС) Независност Чеданка Андрић је истакла да је УГС са Савезом самосталних синдиката Србије (СССС) поднео иницијативу да преговори око минималца почну раније, јер су у односу на лане промењени параметри који дефинишу минималац
„Данас је договорено да преговарачки тимови који су лане водили преговоре имају мандат свих нас да отворе нове преговоре што пре и да се са анализама нових параметара крене одмах јер ће тако бити боље дефинисана минимална цена рада“, рекла је Андрићева.
Додала је да су све учесници у данашњем раду СЕС-а сложили да је неодржива чињеница да је просек зарада у просвети за 9,1 одсто мањи од републичког просека.
Председница Гранског синдиката образовања у Савезу самосталних синдиката Србије (СССС) Валентина Илић је истакла да је сада коначно дошло време да се положај запослених у просвети побољша.
Како је навела, након вишедеценијског запуштања у просвети, сада нема довољно наставника јер се млади, због ниских плата у образовању, ретко опредељују за тај позив.
Председник синдиката образовања у УГС Независност Срђан Словић је истакао да синдикати дуго времена нису имали прилику да на тако високом нивоу у Влади Србије укажу на своје проблеме, као што су имали данас.
Као веома позитивно оценио је то што је, како је навео, премијерка прихватила да се овај проблем решава дугорочно.
24 Aprila, 2023
Beograd, 24. aprila 2023 – Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabic prisustvovala je 115. redovnoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta Republike Srbije kojom je predsedavao ministar za rad, zapoljavanje, boracka i socijalna pitanja Nikola Selakovic. Na fotografiji Nikola Selakovic, Ana Brnabic, Neboja Atanackovic, Ljubisav Orbovic. FOTO TANJUG/ VLADA REPUBLIKE SRBIJE/ SLOBODAN MILJEVIC/ bs
Na današnjoj sednici Socijalno-ekonomskog saveta, kojim će u narednom jednogodišnjem periodu predsedavati Ljubisav Orbović, predsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS), na inicijativu dve reprezentativne sindikalne centrale raspravljalo se o utvrđivanju minimalne cene rada.
SSSS i UGS Nezavisnost su podneli inicijativu da pregovori oko minimalne cene rada počnu ranije, jer su u odnosu na prethodni period promenjeni parametri koji definišu minimalac.
Predsednica UGS Nezavisnost Čedanka Andrić je rekla da je danas dogovoreno da pregovarački timovi, koji su lane vodili pregovore, imaju mandat da otvore nove pregovre što pre i da se sa analizama novih parametara krene odmah “jer će tako biti bolje definisana minimalna cena rada”.
Na sednici, kojoj je prisustvovala i predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić, dogovoreno je da će o toj temi biti govora na sastanku radne grupe za utvrđivanje minimalne cene rada, kojem će, kako je preneo ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković, prethoditi sve neophodne analize kada je reč o dosadašnjem kretanju BDP-a i budžetskih prihoda i rashoda u ovoj godini.
Selaković je, nakon sednice, rekao novinarima da je od 2012. do 2023. godine “minimalac ozbiljno povećan jer je 2012. iznosio 17. 748 dinara, a sada je 40.020 dinara, što je za 125 odsto više te da je pored toga povećana i pokrivenost minimalne potrošačke korpe minimalno zaradom”.
“Minimalac je 2012. godine pokrivao samo 59 odsto minimalne portrošačke korpe, a sada pokriva 87 odsto”, naveo je Selaković.
19 Aprila, 2023
Najjača i najveća sindikalna centrala u Srbiji ove godine obeležava veliki jubilej – 120 godina od osnivanja.
Malo je institucija, a još manje organizacija u Srbiji, pa i Evropi, koje imaju kontinuitet postojanja i delovanja kroz čitav 20. vek. Jedna od takvih je Savez samostalnih sindikata Srbije, koji je, uprkos više nego turbulentnom vremenu, uspeo da opstane i opravda svoje postojanje i u 21. veku.
Bez obzira na sve promene, Savez je za ovih 12 decenija ponekad slabio, češće rastao i jačao, u njega su ulazila nova sindikalna društva i strukovni sindikati, a osnovni ciljevi zbog kojih su se zaposleni učlanjivali u sindikate, a sindikati u Savez – nisu se mnogo promenili.
Borba za prava zaposlenih, za bolje zarade, za penzionu i zdravstvenu sigurnost, za bezbednost na radu – traje i dalje.
Da se dugom i bogatom istorijom ponosimo, dok istovremeno gledamo napred, prikazaćemo na Svečanoj akademiji, čiji je i slogan ISTORIJA JE PUTOKAZ, BUDUĆNOST JE PUT!, kojim jasno poručujemo da nikada nećemo posustati i da će se uvek, snažno i energično, čuti glas radnika.
Svečana akademija biće održana u sredu, 26. aprila 2023. godine, sa početkom u 13 časova, u MTS Dvorani (Dvorana doma sindikata), sala 1, Trg Nikole Pašića 5a, Beograd.
6 Aprila, 2023
Novo zakonodavstvo će primorati kompanije u EU da otkriju informacije koje olakšavaju zaposlenima upoređivanje zarada i prikazuju postojeći jaz u zaradama polova.
Prema pravilima koje je nedavno usvojio Evropski parlament, struktura zarade će ubuduće biti bazirana na rodno neutralnim kriterijumima i uključiće rodno neutralnu evaluaciju radnog mesta i sisteme klasifikacije. Obaveštenja o upražnjenim radnim mestima i njihovi nazivi biće rodno neutralni, a procesi regrutacije će biti sprovođeni bez diskriminacije.
Ukoliko izveštaji o zaradama pokazuju razliku u zaradama polova od najmanje pet odsto, poslodavci će morati da sprovedu procenu zarada u saradnji sa predstavnicima radnika.
Države članice će morati da sprovedu delotvorne, proporcionalne i obeshrabrujuće kazne za poslodavce koji krše pravila. Radnik koji je pretrpeo štetu kao rezultat kršenja ima pravo da traži nadokandu. Prvi put, diskriminacija po više osnova, kao i prava nebinarnih osoba, uključena su u okvir ovih prava.
Radnici i predstavnici radnika će imati pravo da prime jasne i kompletne informacije o pojedinačnim i prosečnim nivoima zarada, raščlanjenim po polovima. Tajnost zarade će biti zabranjena, tako da ugovorne obaveze radnika neće primoravati radnike da svoju zaradu kriju niti im onemogućavati da zatraže informacije o kategorijama zarada.
Po pitanju zarada, teret dokazivanja će se premestiti sa radnika na poslodavca. U slučajevima gde radnik smatra da princip jednake zarade nije primenjen i odluči da se obrati sudu, nacionalno zakonodavstvo primoraće poslodavca da dokaže da nije došlo do diskriminacije.
Evropski savet treba formalno da odobri tekst pre nego što postane zakon i bude objavljen u Službenom glasniku EU. Nova pravila će stupiti na snagu dvadeset dana nakon objavljivanja.
5 Aprila, 2023
Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nikola Selaković ocenio je da je cilj predloženog zakona o bezbednosti i zdravlju na radu da podigne nivo bezbednosti i zaštite zaposlenih.
Na pitanja novinara povodom Dana bezbednosti i zaštite na radu, Selaković je istakao da je novo zakonsko rešenje dobilo i pozitivno mišljenje Evropske komisije, a da je jedna od promena i kaznena politika za koju je istakao da ima i svoju preventivnu funkciju.
„Važnije je da vidimo kako da preveniramo ugrožavanje, i da tome doprinesemo češćim i većim kontrolama poslodavaca, kao i boljom saradnjom sa sindikatima i poslodavcima”, rekao je on.
Selaković je ocenio da su združenim kontrolama Uprave za zaštitu na radu i Inspektorata u poslednjih godinu dana postignuti značajno bolji rezultati.
„Udružene kontrole su bile učestalije, a za rezultat su imale i manje povreda na radu. Mada je to i dalje veliki broj”, rekao je on.
Dodao je da je u Srbiji manja nezaposlenost, a da je posebno radno intenzivna građevina, koja je po ovom pitanju osetljiva, prenosi Tanjug.
Selaković je naglasio i da novi zakon o bezbednosti i zdravlju na radu donosi niz novina.
21 Marta, 2023
Predstavnici austrijskih radnika posetili su Savez samostalnih sindikata Sbije kako bi razgovarali o uslovima rada u preduzećima iz te zemlje koja posluju u Srbiji.
Domaćin sastanka, koji je organizavao Savez sindikata Austrije (OGB), bio je sekretar Veća SSSS Zoran Mihajlović, koji je upoznao inostrane kolege sa strukturom i organizacijom Saveza.
On je rekao da, u uslovima visoke nezaposlenosti u Srbiji, strane kompanije dolaze zbog jeftine radne snage i izdašnih državnih podsticaja, ali da, uprkos tome, ne poštuju sve domaće propise, niti u punom obimu radna i sindikalna prava.
„Tako neki strani poslodavci ne dozvoljavaju osnivanje sindikalnih organizacija, niti kolektivno pregovaranje, u čemu prednjače poslodavci iz Južne Koreje koji sindikalnim predstavnicima daju otkaze”, ukazao je MIhajlović.
Sastanku su prisustvovali predsednik i sekretar Sindikata metalaca Srbije, Zoran Marković i Slavko Blagojević, predsednik Sindikata hemije i nemetala Srbije, Ljubiša Nestorović, predsednik Sindikata radnika građevinarstva i IGM Srbije, Saša Torlaković, predsednik Sindikata uprave Srbije, Slađan Bobić, sekretar Sindikata zaposlenih u prehrambenoj industriji, poljoprivredi i vodoprivredi Srbije, Milisav Đorđević i predsednica Veća SSS grada Niša Olivera Bobić.
Pored predstavnika Saveza sindikata Austrije i sindikata PRO-GE (za industrijske delatnosti) i GPA (sindikata uslužnih delatnosti), učestvovali su i predstavnici saveta zaposlenih iz austrijskih kompanija (Zumtobel, Eaton i Raiffeisen Banke).
Na sastanku je rečeno da naš Zakon o radu predviđa, kao mogućnost, osnivanje saveta zaposlenih, što menadžmenti stranih firmi koriste da svojevoljno među radnicima „proberu“ sastav tih predstavničkih tela.
Zaključeno je da je u obostranom interesu uspostavljanje redovnih komunikacija i saradnje između sindikata, kako zemlje koje nisu članice Evropske unije ne bi poslužile austrijskim kompanijama da sele poslove i proizvodnju iz Austrije.