05.08.2023.
mbanja
Упућен допис надлежнима поводом усвојене измене Уредбе о коефицијентима за обрачун плата
01/09/2023
ВЛАДА РЕПУБЛИКЕ СРБИЈЕ
ПРЕМИЈЕРКА АНА БРНАБИЋ
МИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ
МИНИСТАРКА СЛАВИЦА ЂУКИЋ ДЕЈАНОВИЋ
На званичном сајту Владе Републике Србије и у медијима објављена је информација да је усвојена измена Уредбе о коефицијентима за обрачун плата запослених у јавним службама како се наводи: „којом се предлаже увећање коефицијента утврђених за обрачун и исплату плата запослених у просвети – основним и средњим школама, предшколским установама, као и запосленима у ученичком и студентском стандарду. Ово повећање односи се на запослене чија је обрачуната основна плата нижа од изиоса минималне зараде утврђене за територију Србије. Увећање коефицијената за обрачун и исплату плата за поједина радна места предлаже се како би се заједно са ефектима планираног повећања основице од 5,5 одсто за запослене у просвети, у складу са прописима о буџету, обезбедило повећање плата ових запослених изнад износа минималне зараде.“
Синдикат образовања Србије изражава огромно незадовољство због чињенице да није консултован и да високо образовање није ни поменуто у изменама коефицијената, иако велики број запослених на факултетима, високим школама и академијама прима минималну зараду. Поново постављамо питање да ли је високо образовање део образоВног система ове земље и да ли постоји социјални дијалог између синдиката и послодаваца.
Синдикат образовања Србије тражи да се измена Уредбе о коефицијентима односи и на запослене у високом образовању и хитан састанак са премијерком Владе Републике Србије. У противном школска година у високом образовању неће почети.
Кликни на линк: Документ
ПРАВИЛНИК О КРИТЕРИЈУМИМА И СТАНДАРДИМА ЗА ФИНАНСИРАЊЕ УСТАНОВЕ КОЈА ОБАВЉА ДЕЛАТНОСТ ОСНОВНОГ ОБРАЗОВАЊА И ВАСПИТАЊА
01/09/2023
Коначно је усвојен Правилник о критеријумима и стандардима за финансирање установе која обавља делатност основног образовања и васпитања које су објављене у „Службеном гласнику РС“ бр.72 од 31.08.2023.године а ступиле су на снагу наредног дана, 01.09.2023. године.
Синдикат образовања Србије је на састанцима Радне групе за превенцију и спречавање насиља у систему образовања и васпитања, дао између осталих и предлог да треба да се повећа број стручних сарадника у школама како би се активно радило на превенцији насиља по школама, што је наведеним правилником коначно и учињено.
Повећан је број стручних сарадника (психолога и педагога), тако што ће од нове школске године 2023/2024. свака школа имати право на једног извршиоца а само изузетно школе до 7 одељења могу имати 0,5 извршиоца – стручног сарадника. Зависно од потреба школе и програма који остварује стручни сарадник поред педагога и психолога може бити логопед, социјални радник, дефектолог или андрагог. Према претхдном важећем тексту Правилника пре измене, школа до 7 и мање одељења је имала 0,5 извршиоца на месту стручног сарадника, а школе од 8 до 23 одељења – једног извршиоца. Школе које имају до 16 одељења изменама Правилника ће имати право на једног извршиоца на месту стручног сарадника, а са 17 одељења до 27 одељења – 1,5 извршиоца (у претходном важећем тексту школе од 24 до 31 одељења су имале право на 1,5 извршиоца). Од 28–36 одељења школе ће имати право на 2 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на два извршиоца школе које имају од 32 до 39 одељења). Од 37 до 44 одељења школе ће имати право на 2,5 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на 2,5 извршиоца школе које имају од 40-47 одељења). Од 45 до 52 одељења школе ће имати право на 3 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на 3 извршиоца школе које имају од 48-55 одељења). Од 53 до 60 одељења школе ће имати право на 3,5 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на 3,5 извршиоца школе које имају од 53-63 одељења). Од 61 до 68 одељења школе ће имати право на 4 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на 4 извршиоца школе које имају од 64-71 одељења). Од 69 до 76 одељења школе ће имати право на 4,5 извршиоца на месту стручног сарадника (претходно су имале право на 4,5 извршиоца школе које имају од 72-79 одељења). Од 77 одељења и више школе имају право на пет извршилаца (претходно су имале право на 5 извршилаца када имају 80 и више одељења).
Такође је мењан и број извршилаца на месту секретара и шефа раучноводства, тако што ће сада основне школе имати право на једног извршиоца на месту секретара и шефа рачуноводства без обзира на број одељења, док је у претходно важећем Правилнику школа до 15 одељења имала право на 0,5 извршиоца на месту секретара и шефа рачуноводства а тек са 16 одељења је имала право на једног целог извршиоца на месту секретара и шефа рачуноводства. Број референата за финансијско рачуноводствене послове је остао исти као и у претходно важећем тексту Правилника.
Кликни на линк: Правилник
ИНФОРМАЦИЈА О ЗАРАДАМА У СРБИЈИ У ЈУНУ 2023. ГОДИНЕ
30/08/2023
САВЕЗ САМОСТАЛНИХ СИНДИКАТА СРБИЈЕ
Одељење за економска и социјална питања
Београд, 30.08.2023
Просечне зараде по запосленом, јун 2023.
Просечна зарада (бруто) обрачуната за јун 2023. године износила је 118 025 динара, док је просечна зарада без пореза и доприноса (нето) износила 85 539 динара.
Раст бруто и нето зарада, у периоду јануар–јун 2023. године, у односу на исти период прошле године, износио је 15,4% номинално, односно 0,1% реално.
У поређењу са истим месецом претходне године, просечне бруто и нето зараде за јун 2023. године номинално су веће за 15,1%, а реално за 1,2%.
Медијална нето зарада за јун 2023. године износила је 65 358 динарa, што значи да је 50% запослених остварило зараду до наведеног износа.
- Просечна нето зарада у образовању
Просечна нето зарада у образовању, у периоду јануар-јун 2023. гпдоне износила је 76.011 динара, и у односу на нето зараду исплаћену у истом периоду 2022. године реално је нижа за 2,7%.
Просечна нето зарада у образовању, у периоду јануар-јун 2023. године, нижа је од:
- Просечне нето зараде у Републици за 9,73%;
- Просечне зараде у администрацији – сви нивои, за 19,26%;
- Просечне зараде у администрацији – ниво државе, за 22,65%;
- Просечне зараде у администрацији – ниво локалне самоуправе, за 26,14%.
- Раст просечна нето зарада у одређеним делатностима
Раст зарада у јуну 2023. године је забележен у:
– производњи дуванских производа којима је просечна зарада у односу на мај порасла за чак 34,5 одсто тј. на 179.008 динара;
– кинематографској и ТВ продукцији, за 26,5 одсто тј. на 147.658 динара;
– производњи електричне опреме за 8,7 одсто, на 83.585 динара ;
– воденом саобраћају, за 7,3 одсто, на 96.685 динара;
– покрајинској администрацији за 6,5 одсто, на 103.627 динара, што је и највећи раст зараде у јавном сектору – где просечна плата износи 87.063 динара.
Комплетну информацију са свим табеларним приказима можете преузети кликом на линк испод:
Кликни на линк : Табела
Koliki profit bi trebalo da imaju poslodavci da bi se povećale plate u Srbiji?
17 Augusta, 2023
Na osnovu podataka sadržanih u „Godišnjem izveštaju o poslovanju privrede 2022“ Agencije za privredne registre, može se, pored ostalog, zaklјučiti da je poslovanje privrednih društava u Srbiji u 2022. godini, kao i prethodne 2021. godine, bilo veoma profitabilno i da su, kako ističu neki ekonomisti, „profiti progutali plate“. U Informaciji, koja je u prilogu, analiziran je odnos profita, zarada i penzija u Republici Srbiji u 2022. i 2023. godini, i ukazano na značajne disproporcije u kretanju pomenute tri kategorije, što dovodi do dalјeg produblјavanja, i onako visokih, dohodnih i socijalnih nejednakosti.
Klikni na link: Profiti zarade i penzije
Захтев за отпочињање преговора за измене и допуне ПКУ за високо образовање
11/08/2023
MИНИСТАРСТВО ПРОСВЕТЕ
помоћник министра за високо образовање
др Александар Јовић
У вези са Вашим дописом бр. 06-00-00045/23-06 од 11.07.2023.године којим сте нас обавестили да сте се обратили Министарству финанасија, Министарству за рад, запошљавање, борачка и социјална питања и Министарству државне и локалне самоуправе, ради достављања података о представницима ових министарстава у Преговарачком тиму, као и да ћете нас по добијању тражених информација обавестити о даљем поступању, обавештавамо Вас да до дана данашњег нисмо добили ниједну информацију.
Наиме, Препоруком о начину решавања колективног радног спора бр. 116-02-00169/2023-02 од 26.јуна 2023.године препоручено је да се у сарадњи са одговарајућим министарствима, најкасније у року од 15 дана од дана прихватања препоруке, отпочну преговори о предложеним изменама и допунама Посебног колективног уговора за високо образовање.
Подсећамо Вас да ни у року од месец дана од Вашег предметног дописа није формиран Преговарачки тим и нису започети преговори за закључење измена и допуна Посебног колективног уговора за високо образовање, иако је Препоруком о начину решења колективног радног спора препоручено да се најкасније у року од 15 дана започну преговори од дана прихватања препоруке.
Због свега напред наведеног, захтевамо од Вас да хитно организујете састанак ради отпочињања преговора о предложеним изменама и допунама Посебног колективног уговора за високо образовање.
Председница
Мр Валентина Илић
Кликни на линк: Захтев за отпочињање преговора
Minimalac već manji 100 evra od potrošačke korpe: Da li je moguć dogovor ili će opet Vlada da “preseče”
31 Jula, 2023
Pregovori o minimalnoj ceni rada počeli su u maju nakon inicijative sindikata za vanredno povećanje minimalca u ovoj godini koju su obrazložili porastom troškova života, ali su ubrzo prekinuti.
Novi pregovori bi trebalo da počnu početkom avgusta. Iako još nema zvanične inicijative za novi sastanak, iz Saveza samostalnih sindikata Srbije poručuju da ne odustaju od zahteva da se minimalac vanredno poveća u ovoj godini.
U Uniji poslodavaca Srbije, međutim, kažu da je Vlada već odbila vanredno povećanje minimalne cene rada u ovoj godini i da se novi sastanak predstavnika sindikata, poslodavaca i Vlade očekuje početkom avgusta i to povodom utvrđivanja minimalne cene rada za 2024. godinu.
U međuvremenu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će do kraja godine biti povećan minimalac i da će iznositi oko 400 evra.
Međutim, u jednačini oko minimalne zarade i dalje ima mnogo nepoznatih, a i neizvesno je da li će predstavnici SSSS učestvovati u pregovorima o minimalcu za 2024. dok se ne reši pitanje povećanja minimalca u ovoj godini.
U SSSS kažu da je njih stav potpuno jasan, navodeći da su pregovori krajem maja i početkom juna prekinuti jer predstavnici Vlade i Unije poslodavaca Srbije nisu želeli da pregovaraju o promeni minimalne zarade za ovu godinu.
Podsećaju da je to bila incijativa sindikata i prošle godine i početkom 2023. godine imajući u vidu, kako navode, izjave predstavnika Vlade da ukoliko se povećaju troškovi života, pogotovu hrane, može da se pregovara o izmeni minimalca za ovu godinu.
“Ne znam zašto se promenio taj stav da se ne pregovara, krajem maja i početkom juna ti razgovori su prekinuti. Minimalnu zaradu za ovu godinu je neophodno povećati jer ne može da ostane na oko 40.000 dinara, imajući u vidu da je poslednji objavljeni podatak za april da je minimalna potrošačka korpa iznosila više od 51.000 dinara. Ljudi koji primaju minimalac već su ovog trenutka i nekoliko meseci u zaostatku od 100 evra u odnosu na ono što primaju”, rekao je za Euronews Srbija Duško Vuković iz SSSS.
Povodom najave predsednika o povećanju minimalca na oko 400 evra, Vuković je naveo da bi predsednik tu odluku trebalo da prepusti predstavnicima sindikata, poslodavaca i Vlade.
“Ako ćemo da poštujemo Zakon o radu i kompletnu poroceduri, to treba da bude dogovor sindikata, poslodavaca i Vlade. Iznos oko 400 evra, a ne 400 evra je zaista na prvu loptu zaista nedovoljan, ako će 46.000 ili 47.000 dinara da bude minimalac za celu 2024. godinu, u startu je on niži od aprilske minimalne potrošačke korpe za 4.000 ili 5.000 dinara, ko zna sta će biti u decembru 2024. godne”, rekao je Vuković.
Prema njegovim rečima, sindikat sigurno neće prihvatiti tu cenu rada za sledeću godinu, a zahtevaće da se početkom avgusta pregovara sa Vladom i poslodavcima o izmeni mininamalne zarade za ovu godinu.
“Ukoliko ne budu želeli da razgovaraju o promeni minimalne zarade za ovu godinu, najverovatnije nećemo učestvovati u pregovorima za utvrđivanje minimalne zarade. Videćemo da li ćemo uspeti da argumentima promenimo stav i Vlade i poslodavaca i da se promeni minimalna zarada za ovu godinu. Ukoliko budemo to uspeli, onda ćemo pregovarati o minimalnoj ceni rada za sledeću godinu, ukoliko ne, zaista ne bi trebalo dalje da učestvujemo u nečemu što nisu pregovori već je na nekom drugom mestu odlučeno, a sada samo pravimo farsu od pregovora, pa se slažemo, ne slažemo”, rekao je Vuković.
Najavu predsednika Vuković je, kaže, shvatio u nepovoljnijem smislu da će minimalac biti povećan u 2024. iako, dodaje, minimalac može da se promeni i za ovu godinu i da važi od avgustovskih zarada s obzirom na to da se one isplaćuju u septembru.
I dok u Uniji poslodavaca Srbiji smatraju da povećanje minimalca ne može da bude veće od očekivanog privrednog rasta i inflacije, Vuković kaže da bi i revidiran minimalac za ovu godinu koji bi iznosio oko 400 evra, koji bi mogao da iznosi i 380 ili 390 evra, kao i 410 i 420 evra, ali da je on opet niži od aprilske minimalne potrošačke korpe.
“Mi smo na kraju jula, ne razumemo da Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine sa tolikim zakašnjenjem objavljuje podatke o minimalnoj i prosečnoj potrošačkoj korpi. Poslednji podaci su objavljeni za april, već početkom juna je moglo da se zna kolike su cene bile u maju i da već u junu znamo koji je iznos minimalne i prosečne potrošačke korpe, a početkom jula da znamo za jun. Mi sada baratamo sa minimalnom potrošačkom korpom iz aprila koja je preko 51.000 dinara. Ovo što je predloženo oko 46.000 ili 47.000 dinara, niže je za 4.000 ili 5.000 dinara od onoga što je sada minimalna potrošačka korpa, a ona je sigurno porasla i u maju i u junu i julu”, rekao je Vuković.
On je naveo da je 2023. počela sa 49.000 dinara minimalne potrošačke korpe, da je za prva četiri meseca porasla za 2.000 dinara, a da je sigurno da je isti taj iznos povećana u maju, junu i julu.
Novčanik i frižider jedini parametar kojem penzioneri veruju
27 Jula, 2023
Jedini parametar kojem penzioneri veruju jesu novčanik i frižider, koji ne samo da ne negiraju da, kako tvrdi vlast, nikada nismo živeli bolje, već svedoče da je život većine najstarijih građana Srbije sve teži, saopštili su Udruženje sindikata penzionera Srbije i Udruženje penzionera Srbije “Nezavisnost”.
Pored činjenice da su proživeli mnogo teških godina i dodatno podneli veliku žrtvu pomogavši državi da stabilizuje budžet 2014-2018. godine, poslednje dve godine došlo je do dramatičnog osiromašenja penzionerske populacije, uzrokovano stalnim povećanjem cena prehrambenih proizvoda, energije troškova stanovanja, lekova, zbog čega se čak oko million najstarijih našlo na rubu fizičkog opstanka.
U dopisu, upućenom predsedniku države i predsednici Vlade Srbije, penzionerska udruženja smatraju da penzije do kraja 2025. godine ne bi smele biti niže od 50% prosečne zarade u Srbiji do kraja te godine, što bi podrazumevalo nešto veći rast penzija od projektovanog.
Ona traže i dogovor o načinu i rokovima vraćanja 840 miliona evra, koliko je ukupno država uzela od penzionera za stabilizaciju budžeta, ukidanje kaznenih poena za prevremeni odlazak u penziju za one koji su, po sili zakona, morali pre 65 godina života da odu u penziju, kao i da se obezbedi više državnih domova za negu i čuvanje starih lica, s obzirom na to da su privatni preskupi i nesigurni, ali i dnevni boravci na svakoj opštini, sa stručnim licima, u kojima porodice mogu da ostave svoje najstarije dok su na poslu.
Penzionerima je, po njihovom mišljenju, potreban i nacionalni savet za stare, koji bi se bavio isključivo penzionerima i starim licima, “jer mi predstavljamo trećinu stanovništva, koja izdržava bar još toliko građana Republlike Srbije”.
“Trebaju nam na svakoj opštini gerentolozi, socijalni radnici, koji će da znaju kako žive stari. To ne mogu biti centri za socijalni rad, jer se oni bave mnogim drugim problemima, kao što su deca, nasilje, porodični problemi, razvodi, deca koja ževe na ulici razorene porodice, osobe koje nemaju prihoda, koji nemaju krov nad glavom…”.
“Potrebna je institucija na svakoj opštini, posebno u unutrašnjosti i selima, koja će da ima na popisu svakog građanina Srbije kada napuni 65 godine života i ispuni zakonski uslov za odlazak u penziju. Institucija koja će da se brine o svakom od nas. Ako mogu da nas nađu kada treba da nam šalju pisma zahvalnosti, glasačke listiće, mogu nas naći da vide da li smo živi, relativno zdravi i šta nam treba”.
Zatraživši hitan sastanak, udruženja podsećaju da je penzionerima prosperitet društva u srcu, “bez obzira što smo u godinama kada se naša društvena aktivnost smanjuje”.
ODRŽANA SEDNICA VEĆA SAVEZA SAMOSTALNIH SINDIKATA VOJVODINE
29. 6. 2023. godine
13. sednica Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, kojom je predsedavao predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Goran Milić, održana je 29. juna 2023. godine na Paliću. Sednici je pored članova Veća, sekretara Veća Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Tomislava Stajića, prisustvovao i sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović.
Na sednici Veća data je informacija o aktivnostima u Savezu samostalnih sindikata Vojvodine između 11. i 13. sednice Veća SSSV na realizaciji delovanja Saveza samostalnih sindikata Vojvodine u skladu sa Statutom SSSV i predviđenim Programom rada, a jedna od ključnih tema sednice o kojima se diskutovalo bile su aktuelne promene koje se odnose na Predlog zakona o izmenama i dopunama Zakona o zapošljavanju stranaca i novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu.
Novim Zakonom o zapošljavanju stranaca sa stanovišta budućeg radnopravnog položaja radnika-stranaca ukida se dvojnost dozvola i ubuduće će postojati samo jedna i jedinstvena dozvola za boravak i rad stranaca; dalje, uvodi se institut „saglasnosti“ koji omogućava strancu promenu osnova rada i/ili promenu poslodavca; takođe moguće je i zapošljavanje stranaca na neodređeno vreme. Kako je saopšteno, predlog izmena i dopuna sadrže i loša rešenja – uvodi se i privremeno zapošljavanje, odnosno drugi oblik radnog angažovanja van radnog odnosa, samim tim bi strani radnici imali bolji tretman od domaćih radnika koji su neustavno radno eksploatisani u identičnim oblicima rada.
Najvažnije izmene Zakona o bezbednosti i zdravlju na radu predstavio je Adam Šarić, pravnik u Savezu samostalnih sindikatа Vojvodine. Novi Zakon o bezbednosti i zdravlju na radu („Službeni glasnik RS“, br. 35/2023) na snagu je stupio 07.05.2023. godine. Usvojen je 28. aprila 2023. godine, simbolično na Međunarodni dan bezbednosti i zdravlja na radu. Pomenuti Zakon u sistem zaštite prava radnika uvodi niz novina i u potpunosti je usaglašen sa evropskim standardima. U okviru prezentacije naglašeno je između ostalog da će uvođenjem novih mera i obaveza za poslodavca, novi Zakon unaprediti postojeći sistem bezbednosti i zdravlja na radu sa ciljem sprečavanja povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom.
Posebna tema sednice bili su vanredni pregovori o povećanju minimalne cene rada u Republici Srbiji krajem maja na inicijativu SSSS i UGS „Nezavisnost“ koji su prekinuti. Sindikati traže da vanredno povećanje „minimalca“ važi od 1. jula, a Vlada Republike Srbije u izvesnoj saglasnosti sa poslodavcima pristaje na dijalog pre vremena, ali za narednu 2024. godinu. Prema podacima Ministarstva za trgovinu, u februaru minimalna potrošačka korpa koštala je 50.299 dinara, petinu više od minimalca, a sada je već veća za četvrtinu od minimalne cene rada. Zakonom o radu je za utvrđivanje „minimalca“ nadležan Socijalno-ekonomski savet koji u pregovorima sa predstavnicima sindikata, poslodavaca i Ministarstvom za rad najkasnije do 15. septembra tekuće godine utvrđuje iznos za narednu godinu. Ako SES ne donese odluku u roku od 15 dana od početka pregovora, o visini cene minimalne cene rada odlučuje Vlada Republike Srbije u narednih 15 dana. Zakon predviđa i vanredno usaglašavanje, ako se poremete glavni parametri, pre svega inflacija i troškovi života.
U tematskom delu sednice su otvorena i razmatrana brojna pitanja na edukaciji i zaštiti prava zaposlenih kroz aktivnosti koje sprovode sindikati, sekcije žena i sekcije mladih u svojim sredinama. Članovi Veća su upoznati sa odgovorom koji je Statutarni odbor SSSV uputio Samostalnom sindikatu zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj, duvanskoj industriji i vodoprivredi Srbije po njihovim pitanjima. Iznošenje neutemeljenih optužbi i neproverenih i netačnih informacija u dopisima upućenim kako organima Saveza samostalnih sindikata Vojvodine i članovima organa SSSV pojedinačno – od strane pojedinaca iz ovog Sindikata, ocenjeno je kao tendeciozno, sa jednim jedinim ciljem – da se dezavuiše dosledno delovanje SSSV i predsednika Gorana Milića lično. Ovakvo postupanje je neprihvatljivo i predloženo je i odlučeno da se do daljnjeg pitanja i predlozi koja dolaze od organa ili pojedinaca iz SS PPDIV ne stavljaju na dnevni red.
Dan ranije, 28. juna 2023. godine održana je 11. sednica Predsedništva SSSS na kojoj verifikovan izbor – sekretara Veća SSS za grad Zrenjanin i opštine, Tajdić Gorana i – sekretara Veća SSS opštine Stara Pazova, Kovačević Vladimira.
U organizaciji Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, 29. juna 2023. godine održan je i okrugli sto na temu:“Izmene Statuta Saveza samostalnih sindikata Srbije“, u cilju sagledavanja postojećeg statutarnog okvira i davanja preporuka za njegovo unapređenje. Okrugli sto, realizovan je u okviru implementacije projekta „ZAJEDNO SMO JAČI“, koji Savez samostalnih sindikata Vojvodine realizuje u saradnji sa Sindikatom LO Zapadna Švedska, uz podršku Olof Palme Centra.
Najnoviji broj „Glasa radnika“ razmatra pitanje prava na štrajk i njegove svrhe
6 Jula, 2023
Najnovije izdanje „Glasa radnika“, e-magazina koje izdaje Regionalni sindikalni savet Solidarnost, razmatra pitanje prava na štrajk i njegove svrhe, ko ga može organizovati, kome se mora najaviti, da li se pravo na štrajk može ograničiti i na koji način kao i da li postoje mehanizmi njegove zabrane.
Svedoci smo velikog broja protesta i štrajkova širom Evrope uslovljenih klimom gomilajućih kriza. Vreme nezadovoljstava sa sobom donosi i sve izraženiju kolektivnu akciju radnika koja se ogleda i u štrajku, organizovanom sa namerom da se poslodavac povinuje njihovim zahtevima.
Štrajk je danas zakonski dozvoljen u celoj Evropi, ali često uz poštovanje komplikovane pravne regulative koja se bitno razlikuje među pojedinim zemljama.
Zato stručnjaci sindikalnih centrala regiona daju uvid u to kakvi sve mehanizmi ograničavanja štrajka postoje u zakonima i kolektivnim ugovorima, kao i sa kakvim se sve represivnim merama poslodavaca i države suočavaju radnici i sindikati.
Kako se utvrđuje minimum procesa rada u javnom sektoru i da li postoji u realnom sektoru? Postoje li štrajkački fondovi i koji deo fonda je opredeljen za štrajkačke aktivnosti tj. naknadu zarade tokom štrajka? Da li je moguće organizovati generalni štrajk na nivou države ili na nivou sektora?
Klikni na link: