01.12.2023.
mbanja
Izveštaj o kretanju zarada u septembru 2023.koji je pripremilo odeljenje za ekonomskapitanja Saveza SSS
29.11.2023.
Klikni na link: Izveštaj
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama – da radno mesto bude bezbedno
27 Novembra, 2023
I ove godine je 25. novembar – Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama – važan datum koji podseća na jedan od najvećih izazova sa kojima se savremeno društvo suočava.
Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama, koju je Generalna skupština UN objavila 1993. godine, definiše nasilje nad ženama kao „svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira ili je verovatno da će rezultirati, fizičkim, seksualnim ili psihološkim povredama ili patnjama žena, uključujući pretnje takvim činovima, prinudu ili proizvoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu.“
Nasilje nad ženama je, nažalost, jedna od najrasprostranjenijih povreda ljudskih prava u svetu. Globalno, procenjuje se da je oko 736 miliona žena, skoro jedna od tri, barem jednom u životu bila izložena fizičkom i/ili seksualnom nasilju od partnera, nasilju od strane osobe koja nije partner, ili obema vrstama nasilja.
Ovaj problem se intenzivira u različitim okruženjima, uključujući radno mesto, a pogoršan je posle pandemije KOVID-19 i vanrednih mera kao i usled ratnih konflikata.
Savez samostalnih sindikata Srbije, pridružujuci se kampanji Evropske konfederacije sindikata pod sloganom “Radno mesto – bezbedno mesto”, poziva socijalne partnere na zajedničko delovanje u cilju sprečavanja pojave nasilja nad ženama na radnom mestu i njegovog iskorenjivanja.
Takodje, poziva na ratifikaciju i efikasnu primenu MOR Konvencije 190 koja garantuje pravo svakoga na svet rada bez nasilja i uznemiravanja, uključujuci i rodno zasnovano.
Sindikat uprave Srbije spreman na proteste ukoliko ne budu ispunjeni zahtevi
28 Novembra, 2023
Sindikat uprave Srbije će, ukoliko dosadašnji zahtevi ne budu ispunjeni, početi sa sprovođenjem aktivnosti u cilju organizovanja protesta i stupanja u štrajk zaposlenih u upravi.
Nezadovoljan niskim zaradama državnih službenika, što ih dovodi u tešku materijalnu i socijalnu situaciju i doprinosi nedostatku kvalitetnog kadra, Sindikat uprave je, zbog nedostatka socijalnog dijaloga, primoran na ovakve mere.
To je zaključak skupa, održanog u Vrnjačkoj Banji, koji je organizovao Sindikat uprave Srbije sa predsednicima sindikalnih organizacija, kako bi se, kroz adekvatne i aktuelne teme, informisali i unapredili svoja znanja i veštine potrebne u svakodnevnom sindikalnom radu, a neophodne za zaštitu i zastupanje prava i interesa zaposlenih.
Na skupu su učestvovali i sekretar Veća Saveza samostalnih sindikata Srbije Zoran Mihajlović i predstavnici stručnih službi Saveza.
Vlada Srbije i zdravstveni sindikati postigli sporazum
23 Novembra, 2023
Vlada Srbije i predstavnici Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije i Granskog sindikata zdravstva i socijalne zaštite „Nezavisnost” postigli su sporazum o unapređenju sistema materijalnog i radno-pravnog položaja zaposlenih u zdravstvenom sektoru.
Nakon dugih pregovora sa predstavnicima vlade, Republički odbor Sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Srbije je prihvatio predlog Sporazuma Vlade Srbije. Donošenjem Odluke o prihvatanju Sporazuma, taj sindikat je stavio van snage Odluku o održavanju protesta, zakazanog za 23. novembar.
Sindikat zaposlenih u zdravstvu I socijalnoj zaštiti Srbije saopštava da je Sporazumom predviđena izmena koeficijenata za 5 grupa poslova, počev od 1. januara 2024. godine, uz zakonom garantovano povećanje plata od 10% za sve zaposlene u delatnosti zdravstva i socijalne zaštite, počev od plate za januar 2024. godine.
Vlada se ovim sporazumom obavezala da će formirati radnu grupu, u koju će biti uključeni predstavnici reprezentativnih sindikata u roku od 5 dana od dana potpisivanja ovog sporazuma. U cilju dodatnog poboljšanja položaja zaposlenih, radna grupa će usaglasiti svoje stavove do 15. aprila 2024. godine i dostaviti ih vladi, koja će usvojiti izmene pozitivnih propisa u skladu sa okvirima budžeta Republike Srbije, sa primenom od 1. maja 2024. godine.
Takođe, Sporazumom se vlada obavezala o prioritetnim oblastima unapređenja zdravstvenog sistema: načinom utvrđivanja plata zaposlenih u zdravstvu, kroz socijalni dijalog sa reprezentativnim sindikatima, u smislu definisanja predloga za izmenu propisa kojima se utvrđuje visina osnovice i koeficijenti na osnovu kojih se utvrđuje plata zaposlenih u zdravstvu, načinom određivanja drugih primanja zaposlenih u skladu sa članovima Posebnog kolektivnog ugovora za zdravstvenu delatnost, kao i drugim pitanjima koja su od uticaja na materijalni i radno-pravni položaj zaposlenih u zdravstvu.
Juče su održani i sastanci Radne grupe za izmenu koeficijenata u socijalnoj zaštiti i pregovori za zaključivanje novog PKU za delatnost zdravstva.
Predstavnici Ministarstva za rad su iskazali dobru volju da deo zaposlenih u socijalnoj zaštiti dobije povećanje, počev od 1. januara 2024. godine, u skladu sa finansijskim mogućnostima budžeta, a da Radna grupa do aprila utvrdi nove koeficijente i za ostale zaposlene.
Budućnost rada
21 Novembra, 2023
Tokom protekle tri godine radna mesta u Americi su se značajno promenila pod uticajem rada od kuće. Ono o čemu se najviše diskutovalo je način na koji je rad na daljinu podstakao radnike da se emotivno odvoje od posla. Evidentno je da ljudi više nisu toliko posvećeni svom poslu kao što je to bilo kada su odlazili u kancelariju i svakodnevno viđali svoje kolege.
Međutim, izgleda da nisu radnici jedini koji se udaljavaju od kancelarije: i poslodavci odustaju od ideje o tradicionalnom zaposlenju sa punim radnim vremenom. Manje poslova sa punim radnim vremenom znači i manje skupih beneficija: zdravstvena zaštita, penzije, obuka na radnom mestu, redovna plata… U dobu rada od kuće, kompanije sve više zapošljavaju radnike sa skraćenim radnim vremenom, nezavisne ugovarače i one na privremenom radu.
Kako kaže Nikolas Blum, profesor na Univerzitetu Stanford, radi se o uberizaciji radne snage. „Ako vaš rad na daljinu ne podleže striktnim pravilima, velika je verovatnoća da ste plaćeni po danu ili nedeljno.“
Rad sa punim radnim vremenom je za kompanije oduvek bio skup i riskantan. Ali, postoji još jedan razlog zbog koga poslodavci nisu bili voljni da unajmljuju radnike sa strane – nisu mogli da zamisle da bi neko mogao da završi posao van kancelarije. Oni su vršili nadzor tako što su proveravali da li su zaposleni za radnim stolom. Ovo isključuje radnike sa skraćenim radnim vremenom, jer niko ne želi da putuje do posla 45 min da bi radio samo četiri sata dnevno.
Ali, nakon što se desila pandemija poslodavci su bili zadivljeni što su zaposleni savršeno sposobni da posao obavljaju od kuće. Naučili su da zaposlene kontrolišu kroz rezultate, a ne proveravanjem vremena upisa. Sa druge strane, to im je približilo ideju o angažovanju ugovarača na daljinu ili radnika sa skraćenim radnim vremenom. Čak su i zaposleni sa punim radnim vremenom počeli da se distanciraju od posla.
„Ako neko dolazi u kancelariju pet puta nedeljno, iz nedelje u nedelju, onda izgleda da vam je to zaposleni,“ kaže Blum. „Želite da mu obezbedite zdravstvenu zaštitu, penziju, da ga obučite, dugoročno ga učinite delom tima. Ali čim nije na radnom mestu, nije tako očigledno da menadžer želi da mu plati sve te dodatne troškove. Nema druženja među zaposlenima niti razgovora o deci tokom pauze za ručak. Možda su manje lojalni kompaniji. Čujem da kompanije ovo spominju – što je neko udaljeniji od kompanije, veći je osećaj transakcionog odnosa.“
Prema procenama kompanije Makinsi (konsultantska kuća za menadžment), nezavisni radnici, što uključuje radnike pod ugovorom, frilens radnike i privremeno zaposlene, čine 36% radne snage. Ovo je porast u odnosu na 2016 kada je taj procenat iznosi 27.
One uslužne delatnosti, gde je poslodavcima lakše da angažuju nezavisne radnike, bile su najveći pobednici u pandemiji.
Da li je ovo dobro ili loše zavisi od jednog ključnog pitanja: Da li su zaposleni *naterani *na samostalan rad jer ne mogu da nađu posao sa punim radnim vremenom, ili sami biraju takav način rada jer to preferiraju? Podaci Makinsija ukazuju na ovo drugo.
Svako ima svoje razloge zbog kojih ne bira poslove sa punim radnim vremenom. Digitalni nomadi ne žele da budu vezani samo jednim radnim mestom. Oni od 60god žele da imaju rasterećeniji raspored jer im se bliži penzija. Novi roditelji odbijaju diktat korporacija da se vrate u kancelarije. Pripadnici generacije Z (rođeni 1997 – 2012), koji su izgubili posao kada je došlo do masovnog zatvaranja tokom KOVID-a, vide svoju sigurnost u različitim privremenim poslovima.
Bez obzira da li je ovo dobro ili loše, angažovanje radnika sa skraćenim radnim vremenom i radnika pod ugovorom dovešće do ekonomskog boljitka. Za sve one koji inače ne bi mogli da rade, bolje je da imaju bilo kakav posao – čak i kada taj posao ne dolazi sa beneficijama stalnog zaposlenja – nego da ne rade uopšte.
Ipak, u istraživanju Makinsija postoji jedan detalj koji je zabrinjavajući. Istraživanje iz 2016. pokazuje da je 14% ispitanika reklo da su pristali na ovakav način rada da bi zadovoljili osnovne potrebe svoje porodice. Ovaj udeo je 2022. skočio na 26%. Naravno, ovo je i dalje manjina, ali pokazuje da je sve veći broj ljudi primoran da prihvati ovakve aranžmane, a da to istinski ne želi. I ako se ovaj trend nastavi, sve više ljudi će završavati na poslovima koji im ne nude beneficije niti prilike za dalje napredovanje.
Udaljavanje od zaposlenja bi dugoročno naštetilo i poslodavcima. Pošto kompanije manje investiraju u svoje zaposlene, manje će i dobiti od tih radnika jer će samim tim oni manje ulagati u te kompanije. To je jedan od razloga zbog koga kompanije naređuju zaposlenima da se vrate u kancelarije. Ukoliko ne postoji kultura zajedništva na radnom mestu, postoji briga da šefovi neće moći da angažuju i motivišu zaposlene.
Ne radi se o tome da će poslovi sa punim radnim vremenom nestati. Međutim, porast rada na daljinu ubrzava promenu u kojoj će se milioni radnika naći na poslovima bez sigurnosti i beneficija, a to je veliki problem jer samo u Americi više od polovine ljudi ispod 65god se oslanja na zdravstveno osiguranje koje se zasniva na radu kod poslodavca. Jedno je kada poslodavci tiho napuštaju svoje zaposlene, a potpuno je drugačije kada ih ostave bez zdravstvene zaštite.
“ONI SA MINIMALCEM TREBA MANJE DA JEDU!?” Mihajlović: Statistika nije realna!
20 Novembra, 2023
Zoran Mihajlović, sekretar veća Saveza samostalnih sindikata Srbije i Nebojša Atanacković, počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije, gostovali su u emisiji “Puls Srbije” u razgovoru o promenama u Srbij izazvanim inflacijom.
Činjenica je da je minimalac u Srbiji porastao i iznosi 40.000 dinara, ali je isto tako istinito to da su namirnice i dalje preskupe za prosečnog građanina Srbije, ili nekog ko radi upravo za minimalac.
Mihajlović je podsetio gledaoce kako dolazi do pregovaranja oko minimalne zarade:
“Kada je inflacija na vrhuncu, zakonom je predviđeno da se o visini minimalca pregovara. Mi smo insistirali na razgovoru u Vladi, kako bismo na dva stepena dostigli tu “realnu” potrošačku korpu. Da li onaj koji prima minimalac treba manje da jede? Zakon kaže da se minimalna zarada isplaćuje samo u onoj situaciji da poslodavac ne može da isplati više… Nažalost, posle korone i poremećaja na tržištu, došlo je do inflacije koja je mnogo veća nego što je planirana i zato je bila ova korekcija”, rekao je Mihajlović.
Naveo je podatak da je “najveći broj zaposlenih koji prima minimalnu zaradu zapravo zaposleno u državnom sektoru”.
“Oni ljudi koji su do sada primali ispod minimalne zarade, došli su do toga da će dobiti nešto što je iznad minimalne zarade…Mislim da će oni koji primaju minimalac, jedva sklapati kraj sa krajem. Moramo do kraja 2024. godine da uđemo sa minimalnom zaradom koja bi bila ista kao potrošačka korpa… Do sada je samo država izlazila sa time da izađe u susret poslodavcima i smanjivani su im porezi da bi se povećale te minimalne zarade – istakao je.
Sagovornik Atanacković naglasio je da je sve veća razlika između onih koji mnogo ili normalno zarađuju i onih koji žive na minimalcu.
“Nekada smo imali situaciju da su uglavnom oba roditelja bila u situaciji da rade, pa se nije postavljalo pitanje da jedna minimalna zarada treba da izdržava tročlanu porodicu. Toliko su velike razlike u zaradama! Šta reći za one koji su čak i nezaposleni?”, pitao je Atanacković.
Mihajlović je rekao da su plate u Srbiji generalno – niske.
“Cena rada bi trebalo da se diže na gore. Investicije koje dolaze u Srbiju – dolaze sa pretpostavkom da je ovde jeftina radna snaga! – rekao je Mihajlović, a Atanacković prokomentarisao:
“Ako ćemo doći na inflaciju koju smo nekada imali, ispod dva odsto, koja je bila godinama unazad, sada je u ovoj godini i prošloj i bilo je rezona da se ovo uradi iz dva puta, da ne bi bio toliki skok i povećanje minimalne zarade je iznad onog što se očekuje kroz inflaciju i rast bruto domaćeg proizvoda. Ako je povećanje bruto domaćeg proizvoda 2,5-3 odsto i ako je inflacija 4,9 odsto, sve zajedno je to 7,8 odsto, značajno je više povećana za narednu godinu onda minimalna zarada – rekao je Atanacković, a Mihajlović se ne slaže:
“Statistika je nešto što ne oslikava realnost. Ne očekujem ništa bolje sledeće godine za potrošačku korpu… Mi moramo na neki način da omogućimo narodu da živi bolje. Dajte malo da se dignemo iznad toga, rekao je Mihajlović.
MOR: MSP rešava sporove oko prava na štrajk
15 Novembra, 2023
Upravljačko telo Međunarodne organizacije rada (MOR) konačno je glasalo u korist traženja savetodavnog mišljenja od Međunarodnog suda pravde (MSP) o dugotrajnom sporu između predstavnika radnika i poslodavaca u vezi sa pravom na štrajk.
Sistem pravnih normi MOR efektivno znači da pravo na štrajk prema međunarodnom pravu proizilazi iz konvencija MOR-a i to: Konvencije 87 o pravu na udruživanje i zaštiti prava na organizovanje, i Konvencije 98 o pravima na organizovanje i kolektivno pregovaranje.
Skoro deceniju se MOR nalazio u ćorsokaku u vezi sa ovim pitanjem između predstavnika radnika, koji podržavaju sistem pravnih normi MOR-a, i predstavnika poslodavaca. Prema Statutu MOR-a, pitanja poput ovog mogu se uputiti MSP.
U glasanju održanom 10. novembra, 19 predstavnika vlade u Upravljačkom telu glasalo je sa 14 radničkih delegata da se ovo pitanje uputi Sudu. Samo sedam je glasalo sa grupom poslodavaca, koja takođe ima 14 članova, dok su dve vlade bile uzdržane.
Generalni sekretar MKS-a Luk Triangl je rekao da je pravo na štrajk od suštinskog značaja za radnike kako bi postigli pravedan dogovor, ali kako istorija pokazuje i fundamentalno pravo za demokratiju.
„Pozdravljamo ovu odluku i radujemo se iznošenju našeg slučaja pred Međunarodnim sudom pravde. Uvereni smo da će ovaj proces potvrditi decenije uređivanja propisa MOR-a o pravu na štrajk u međunarodnom pravu.“
Ne smemo na bolovanje zbog straha od otkaza
3 Novembra, 2023
Vlada Srbije je početkom oktobra zabranila izabranim lekarima da odobravaju doznake na period duži od mesec dana da bi sprečila zloupotrebe, ali se ispostavlja da naša zemlja spada u države čiji građani najmanje odlaze na bolovanja.
Kako je pokazalo istraživanje Eurostata i Bi-Bi-Sija, Srbija je na petom mestu evropskih zemalja gde se najmanje izostaje sa posla, iza Rumunije, Bugarske, Grčke i Poljske. Razlozi su strah od gubitka posla i odbijanje od plate.
Zoran Mihajlović iz Saveza samostalnih sindikata Srbije kaže da u Srbiji postoje strani investitori koji krše propise, zbog čega se dešavaju razne povrede na radnim mestima.
On priča da se nekim zaposlenima plata umanjuje za čak 40 odsto tokom bolovanja.
„Skoro smo imali nekoliko slučajeva da su radnici i umrli na radnom mestu, zato što im nije ukazana pomoć, odnosno nisu otišli na vreme na bolovanje“, kaže on za „Probudi se“ na TV Nova.
Kako kaže, materijalna strana je jedna od strana zbog kojih se radnici ne odlučuju na bolovanje.
„Nekad smo imali situaciju da blizu fabrika koje su radile i imale zaposlene, imali i medicinu rada i stručne ljude koji su se bavili tom problematikom. Jednom godišnje ili najmanje jednom u dve godine su radnici išli na preventivne preglede, gde su se ustanovljavale neke povrede ili neka profesionalna oboljenja. Ovog trenutka mi to nemamo, sve smo to izgubili“, kaže Mihajlović.
Ističe da je siguran da će za pet ili šest godina zaposleni biti u vrlo teškom stanju, što se tiče zdravstvene situacije.
„Bilo je situacija kada su zaposleni dobijali otkaz jer su bili na bolovanju, ali i da im se promeni radno mesto, stave se u nepovoljniji položaj nego što su bili pre odlaska na bolovanje, da trpe veliki mobing kada dođu sa bolovanja“, priča Mihajlović.
Zloupotreba ima i uvek će ih biti, kaže sagovornik TV Nove ali, kako kaže, postoji zakon i postoje mogućnost poslodavcima da provere svako bolovanje koje se dešava.
Odluka da izabrani lekar može da odobri samo do 30 dana bolovanja, u cilju sprečavanja zloupotreba, je šamar zdravstevnim radnicima, odnosno jedna loša poruka da im se ne veruje i da su korumpirani, ocenjuje Mihajlović.
„Ta mera neće imati nikakve pozitivne efekte na bolovanje i na zloupotrebu bolovanja“, priča Mihajlović za TV Nova.
ODRŽAN MEĐUNARODNI SEMINAR O RODNOJ RAVNOPRAVNOSTI
3 – 4. 11. 2023
U okviru zajedničkog projekta Saveza samostalnih sindikata Vojvodine i Sindikata LO Zapadna Švedska, kao implementacionog partnera i finansijske pomoći i podrške Međunarodnog Centra Olof Palme, 03. i 04. novembra ove godine na Paliću je održan seminar u organizaciji Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Vojvodine.
Na seminaru su učestvovali predstavnice/ci sindikata i veća SSS sa teritorije AP Vojvodine, Sindikata LO Zapadna Švedska i Konfederacije slobodnih sindikata Makedonije.
Seminar je otvorila Jadranka Svirčev, predsednica Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, a u ime Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, skup je pozdravio i poželeo uspešan rad Vladimir Gvozdenović, potpredsednik SSSV i predsednik SSS grada Novog Sada i opština. Svim prisutnima obratio se i predsednik Saveza samostalnih sindikata Vojvodine, Goran Milić, koji je između ostalog istakao intenziviran rad na rodnoj ravnopravnosti i uvođenju rodne ravnopravnosti, višestruk značaj projekta i uspeh saradnje između ključnih učesnika projekta (SSSV, Sindikata LO Zapadna Švedska i Međunarodnog Centra Olof Palme).
Uvodno izlaganje održala je predsednica Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Vojvodine Jadranka Svirčev, koja je prezentovala aktivnosti Sekcije žena Saveza samostalnih sindikata Vojvodine na unapređenju ekonomskih i socijalnih interesa i prava žena i, u vezi s tim, metode i sredstva delovanja u ostvarivanju funkcije i zadataka Sekcije žena u Savezu samostalnih sindikata Vojvodine.
Tematske sesije bile su posvećene ravnopravnosti polova kroz istoriju Švedske, kako Švedska radi na ravnopravnosti polova u politici, kao i na prevenciji i borbi protiv muškog nasilja nad ženama, a u okviru panela koji su održani pružen je pregled trenutne situacije i dostignuća na svakom od područja. Uvodničarke na teme, Katarina Bosetti-Kristoffersson i Emilie Lindqvist iz Sindikata LO, približile su postignute uspehe kada je reč o rodnoj ravnopravnosti, posebno na području učestvovanja žena u politici, plata i delenja porodiljskog odsustva. Tokom seminara predstavljena su kako teorijska i praktična istraživanja tako i institucionalne strategije i primeri aktivističkog rada u borbi za bolji položaj žena u društvu.
Ovogodišnji seminar je bio i odlična prilika za predstavljanje Konfederacije slobodnih sindikata Makedonije od strane predsednika Antovski Zorana, okupljanje sindikata, razmenu znanja i iskustava, definisanja primarnih problema sa fokusom usmerenim na poštovanje ljudskih prava i jednakih šansi za sve.